Vijest od danas iz Novog lista ...
»Dubrovnik«, brod uspomena, zauvijek odlazi iz Jadrana
U vrijeme kada je kupljen kapacitet mu je bio 300 vozila u garaži na dva kata, te 1.300 putnika, od kojih je 470 moglo spavati u 150 kabinaJadrolinija prodaje brod »Dubrovnik«. Nije to neka novost, medijski se provlači možda i pola godine. Prema nekim izvorima, proteklih dana prodan je u Grčku. Jedan od dva najveća broda otplovljava iz flote nacionalnog putničkog brodara. Ne namjeravam ovdje spekulirati koliki iznos Jadrolinija traži za stari brod, ili je tražila, koliko ga procijenjuje tržište, i koliko je spreman platiti potencijalni kupac. Za ovaj tekst to je nevažno, kao i činjenica gdje bi »Dubrovnik« ubuduće trebao ploviti.
Priča o prodaji »Dubrovnika« vratila me godinama unatrag, u dane njegova dolaska u Jadran, i u flotu Jadrolinije. Sjećam se, prva hrvatska luka u koju je uplovio bio je Mali Lošinj. U tamošnjem brodogradilištu trebalo ga je pripremiti za prekojadransku plovidbu. Veliki zahvati nisu bili potrebni, do trenutka primopredaje održavao je stalnu liniju u Engleskom kanalu, između francuskih i britanskih luka. Imao je i veliki nedostatak što je sada, nakon proteka godina, posve nevažno.
Prilagođeno putnicimaStjecajem okolnosti i linija što ih je održavao, na »Dubrovniku« sam malo putovao, možda jednom, dvaput, za razliku od »Marka Pola« ili legendarne »Liburnije«. Ali sam zato bio među prvima koji su ga upoznali po dolasku u hrvatski Jadran. Za grupu novinara Jadrolinija je organizirala obilazak broda što se nalazio na vezu u malološinjskoj luci, tri dana nakon što je doplovio. Prethodno sam ga gledao iz daljine, sa suprotne obale. Veličinom je djelovao impresivno, ali mi se na prvi pogled učinio nekako nezgrapnim, kao da mu nedostaje elegancije. U unutrašnjosti dojam se brzo promijenio. Mnogo brodskih sadržaja, svi prilagođeni putnicima, a ponuda takva da oni naprosto nemaju vremena otići u kabinu na spavanje, tim više što se u nekim prostorima svjetlo noću nije gasilo.
Bilo je to sredinom listopada 1996. godine. Neki bi dodali – »davne«, što je u biti točno, jer seže još u prošlo stoljeće. A već tada »Dubrovnik« je imao lijepe godine. Građen je u Irskoj, u Corku, a zaplovio je 1978. Prije hrvatske vijao je francusku zastavu i imao ime »Duchesse Anne«. Recimo i to, onima koje zanima – dužina mu je 122 metra, širina 18,8, gaz pet metara. Četiri glavna motora pokreću ga maksimalnom brzinom od 20 čvorova, a ima i četiri pomoćna. Ne vjerujem da je danas, u visokim godinama, u stanju ploviti tom brzinom. U vrijeme kada je kupljen kapacitet mu je bio 300 vozila u garaži na dva kata, te 1.300 putnika, od kojih je 470 moglo spavati u 150 kabina. Nije mi znano da li je nešto promijenjeno kroz puno Jadrolinijinih godina.
Bićerin konjakaPrilikom prvog posjeta na brodu nas je dočekala posada koja ga je dovela u Mali Lošinj. Neki od njih plovili su na brodu stanovito vrijeme na upoznavanju, još dok je plovio za Francuze. Dio njih sam poznavao, uključujući tada mladog zapovjednika Srđana Karlovića. Kako i dolikuje, na brodu kojemu su prethodni vlasnici bili Francuzi, za dobro more i sretnu plovidbu nazdravili smo pravim francuskim konjakom. Brodski komesar, kojega sam poznavao, natočio mi je još jedan bićerin, »jer je dobar za cirkulaciju«. Čudno, ali neki tako sitni detalji zauvijek se pamte. Do dana kada »Dubrovnik« odlazi…
Ključni ljudi bili su tada puni hvale za novu akviziciju nacionalnog brodara. Isticali su mnoge njegove kvalitete i prednosti, a netko je izgovorio otprilike ove riječi: »Najveća je mana ovog broda što na njemu nema problema!« Kao najvažnije, ljudi od navigacije isticali su da se »Dubrovnik« dobro ponaša na moru, da problema ne bi trebalo biti ni po najjačem nevremenu, posebno zato jer ima i stabilizatore.
Preko JadranaNikoga nikada nije smetalo što je »Dubrovnik« imao skoro 20 godina kada je uplovio u flotu Jadrolinije. Kao da su ranije naručivali novogradnje u brodogradilištima. Davno su prošla ta vremena. Možda su sada ponovo na vidiku… Mi stariji pamtimo i takve dane, nove brodove i to s domaćih navoza. Sredinom prošlog stoljeća zaplovilo je šest pjesnika, četiri grada, pa četiri manja grada, a vrhunac su bila 3J broda – »Jugoslavija«, »Jadran« i »Jedinstvo«, veliki i suvremeni putnički brodovi namijenjeni za tadašnju »brzu prugu« – dužobalne linije i kružna putovanja.
»Dubrovnik« je uglavnom plovio preko Jadrana, između naših i talijanskih luka. Njegovi kapaciteti nadasve su dolazili do izražaja u turističkoj sezoni, kada je predstavljao pravi most između dviju obala. Sada je Jadrolinija ostala na jednom brodu za međunarodne linije. Ako tako ostane, u srpnju i kolovozu njegovi se motori neće gasiti. »Marko Polo« povezivat će sa suprotnom obalom Split, Dubrovnik i Zadar. Neće, valjda, svraćati i u Šibenik. Važno je pritom istaknuti da ni »Marko Polo« nije mladić. Naprotiv, stariji je od Dubrovnika. Građen je 1973. godine u Francuskoj, a kupljen 1991. od Šveđana. Dimenzijama je nešto veći, a kapacitetom neznatno manji. Valjda će izdržati predstojeće ljeto, ako ne dobije ispomoć.
Najviši standardi sigurnostiPrilikom prvog razgledavanja »Dubrovnik« nas je iznenadio mnoštvom sadržaja. Ogroman bar, za kojega nam je rečeno da se u njemu svjetla ne gase, s velikim šankom i podijem za glazbu, dva restorana – klasični i samoposluživanje, slastičarnica, prostor s automatima za igre… Sigurno sam nešto zaboravio. Ne treba čuditi, prošle su godine. Ali sam zapamtio dva sadržaja što su me se nadasve dojmila – dječji vrtić s igračkama, televizorom i videom na kojemu se vrte crtići. Roditelji nisu morali brinuti, jer su brigu za djecu vodile stručno osposobljene tete. Drugi je kino sa stotinjak mjesta, što djeluje poput manje kazališne dvorane. Što je od svega do danas ostalo..?
Pamtim i to, da je ispunjavao najviše standarde sigurnosti. Garažna vrata na provi hermetički se zatvaraju i sprečavaju prodor vode. Za akvatorij kojim je ranije plovio to je izuzetno važno, tamošnje je more vječito valovito i vjetrovito. Također, imao je sustav spašavanja pomoću tobogana. U slučaju nezgode putnici se toboganima spuštaju na platformu, do koje dolaze splavi i čamci za spašavanje.
