... članak u današnjem večernjem ...
Atlantique 2
NATO smislio kako da stane na kraj sabotažama koje utječu na milijarde. Pomoći će mu ova zvijer od aviona
Sama prisutnost aviona na nebu iznad strateškog mora prošlog tjedna, uz vojnu pratnju brodova koji su patrolirali morem, također je poslala jasnu poruku: NATO savezništvo pojačava svoju zaštitu od sumnjivih pokušaja sabotaže podvodnih energetskih i komunikacijskih kabela te plinovoda koji presijecaju Baltičko more, a sve uslijed rastućeg broja incidenata koji su ih oštetiliSvojom snažnom kamerom francuski nadzorni zrakoplov mornarice koji je preletaо Baltičko more usmjerio je pažnju na teretni brod koji je plovio ispod – sve bliže, bliže i još bliže, dok operater kamere nije mogao razabrati detalje na palubi broda i dim koji je izlazio iz njegova dimnjaka. Dugometražni Atlantique 2, koji je bio na novoj misiji za NATO, potom je usmjerio svoj napredni tehnološki pogled prema drugom cilju, a zatim i prema još jednom, sve dok, nakon više od pet sati patrole, zrakoplov s nizom senzora nije obuhvatio gotovo cijelo Baltičko more – od Njemačke na zapadu do Estonije na sjeveroistoku, koja graniči s Rusijom.
Sama prisutnost aviona na nebu iznad strateškog mora prošlog tjedna, uz vojnu pratnju brodova koji su patrolirali morem, također je poslala jasnu poruku: NATO savezništvo pojačava svoju zaštitu od sumnjivih pokušaja sabotaže podvodnih energetskih i komunikacijskih kabela te plinovoda koji presijecaju Baltičko more, a sve uslijed rastućeg broja incidenata koji su ih oštetili.
"Učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo osigurali da uzvratimo, da budemo u mogućnosti vidjeti što se događa i poduzeti potrebne korake kako bismo spriječili da se to ponovi. A naši protivnici trebaju biti svjesni toga", izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ovog mjeseca najavljujući novu misiju saveza pod nazivom "Baltic Sentry". koja ima za cilj zaštitu podvodne infrastrukture vitalne za ekonomsko blagostanje zemalja baltičke regije.
Što je ispod Baltičkog mora? Podvodni kabeli za energiju i komunikaciju te plinovodi povezuju devet zemalja s obalama Baltičkog mora, relativno plitkog mora koje je gotovo potpuno zatvoreno kopnom. Neki primjeri su 152 kilometra dugi plinovod Balticconnector koji prenosi plin između Finske i Estonije, visokonaponski kabel Baltic Cable koji povezuje elektroenergetske mreže Švedske i Njemačke te telekomunikacijski kabel C-Lion1 od 1.173 kilometra između Finske i Njemačke.
Zašto su kabeli važni? Podmorski cijevi i kabeli pomažu u napajanju gospodarstava, održavanju topline u kućama i povezivanju milijardi ljudi. Preko 1,3 milijuna kilometara optičkih vlakana – što je više nego dovoljno da se rastegne do Mjeseca i natrag preplavljuje oceane i mora svijeta, prema TeleGeography, tvrtki koja prati i mapira vitalne komunikacijske mreže. Kabeli su obično širine vrtne crijeve. No, 97% svjetskih komunikacija, uključujući trilijune dolara financijskih transakcija, prolazi kroz njih svaki dan. "Samo u posljednja dva mjeseca svjedočili smo oštećenju kabela koji povezuju Litvaniju i Švedsku, drugog koji povezuje Njemačku i Finsku te nedavno nekoliko kabela koji povezuju Estoniju i Finsku. Istrage svih ovih slučajeva još uvijek traju. No, postoji razlog za ozbiljnu zabrinutost", rekao je Rutte 14. siječnja.
Od listopada 2023. godine oštećeno je najmanje 11 kabela na Baltičkom moru – najnoviji je optički kabel koji povezuje Latviju i švedski otok Gotland, za koji se izvještava da je puknuo u nedjelju. Iako operateri kabela napominju da su oštećenja podmorskih kabela uobičajena, učestalost i koncentracija incidenata u Baltičkom moru podigle su sumnje da bi oštećenja mogla biti namjerna. Također postoje strahovi da bi Rusija mogla ciljati kabeli kao dio šire kampanje takozvanog "hibridnog rata" kako bi destabilizirala europske nacije koje pomažu Ukrajini u obrani od potpune invazije koju Moskva provodi od 2022. godine. Bez specifičnog optuživanja Rusije, Rutte je rekao: "Hibrid znači sabotažu. Hibrid znači cyber napade. Hibrid znači ponekad čak i atentatske napade, pokušaje, a u ovom slučaju, to znači udar na našu kritičnu podvodnu infrastrukturu."
Finska policija sumnja da je Eagle S, naftni tanker koji je oštetio plinski kabel Estlink 2 i dva druga komunikacijska kabela koji povezuju Finsku i Estoniju 25. prosinca, dio ruske "sive flote" koja se koristi za izbjegavanje sankcija vezanih za ruski izvoz nafte. Finske vlasti zaplijenile su tanker odmah nakon što je napustio rusku luku, a očito je rezao kablove vučenjem svog sidra. Finski istražitelji tvrde da je brod ostavio gotovo 100 kilometara dugi trag sidra na morskom dnu.
Nekoliko zapadnih obavještajnih dužnosnika, govoreći pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti njihovog rada, reklo je za Associated Press da je nedavno oštećenje vjerojatno bilo slučajno, očito uzrokovano sidrima koja su vukli loše održavani brodovi s lošim posadama. Jedan visoki obavještajni dužnosnik rekao je za AP da su brodski dnevnici i mehanički kvarovi na sidrima brodova bili među "brojnim naznakama" koje upućuju na to da nije riječ o ruskoj sabotaži. Dužnosnik je rekao da su ruski kabeli također prekinuti. Drugi zapadni dužnosnik, također govoreći anonimno kako bi raspravio obavještajna pitanja, rekao je da je Rusija poslala obavještajni brod na mjesto jednog puknuća kabela kako bi istražila oštećenje.
The Washington Post prvi je izvijestio o nastajanju konsenzusa među američkim i europskim sigurnosnim službama da su pomorske nesreće vjerojatno uzrokovale nedavno oštećenje. Savjeti operatera kabela Europska podvodna kabelska udruga, koja predstavlja vlasnike i operatere kabela, napomenula je u studenom, nakon izvještaja o kvarovima na dva baltička kabela, da se na globalnoj razini prosječno podmorski kabel ošteti svaki treći dan. U vodama sjeverne Europe, glavni uzroci oštećenja su komercijalni ribolov ili brodska sidra, navodi se.
U prekidu optičkog kabela u nedjelju koji povezuje Latviju i Švedsku, švedske vlasti zadržale su brod pod malteškom zastavom koji je išao za Južnu Ameriku s teretom gnojiva. Navibulgar, bugarska tvrtka koja je vlasnik Vezhen, rekla je da je bilo kakvo oštećenje bilo nenamjerno i da je posada broda otkrila dok je plovila kroz izuzetno loše vrijeme da se njezino lijevo sidro očito vuklo po morskom dnu.
NATO misija "Baltic Sentry" Savez šalje ratne brodove, pomorske patrolne zrakoplove i pomorske dronove za misiju koja pruža "povećani nadzor i odvraćanje". Na letu nadzornog zrakoplova francuske mornarice, 14-člana posada uspoređivala je brodove koje su uočili iz zraka s popisima brodova koje su dobili naredbu da prate. "Ako primijetimo sumnjivu aktivnost brodova na moru – na primjer, brodove koji se kreću vrlo niskom brzinom ili koji su usidreni na mjestu gdje ne bi smjeli biti u tom trenutku – to je nešto što možemo uočiti", rekao je zapovjednik leta, poručnik Alban, čije je prezime francuska vojska zadržala iz sigurnosnih razloga. "Možemo vrlo detaljno pregledati situaciju pomoću naših senzora i vidjeti što se događa."
Source:
vecernji.hr