Autor Tema: Kontejnerski terminal 'Zagreb Deep Sea'  (Posjeta: 14 vremena)

Offline thomcro

  • Veteran foruma
  • *****
  • Postova: 2347
Kontejnerski terminal 'Zagreb Deep Sea'
« u: 05.11.2021. - 13:36 »
U Rijeci se danas potpisuje najznačajniji ugovor u povijesti luke i riječkog prometnog pravca!

 Marinko Glavan
05. studeni 2021

Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka 24. lipnja 2021. godine donijelo je Odluku o davanju koncesije konzorciju APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o., pri čemu su ove dvije tvrtke morale osnovati društvo posebne namjene s kojim će danas biti potpisan ugovor o koncesiji na rok od 50 godina



Danas će u Guvernerovoj palači u Rijeci ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, izvršni direktor tvrtke APM Terminals Morten Engelstoft i predsjednik uprave Energia naturalis grupe Pavao Vujnovac potpisati najznačajniji ugovor u povijesti riječke luke i prometnog pravca – ugovor o koncesiji za razvoj i gospodarsko korištenje Zagreb Deep Sea kontejerskog terminala u luci Rijeka.

Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu najvažniji je i najveći projekt u sklopu Projekta obnove riječkog prometnog pravca tzv. Rijeka Gateway projekta (RGP I i II) koji je Vlada Republike Hrvatske pokrenula 2003. godine u suradnji s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD). Godine 2009. sa Svjetskom bankom potpisan je ugovor o zajmu koji je jamčio nastavak obnove riječkog prometnog pravca i o tome se projektu obično govori kao o projektu Rijeka Gateway Project II (RGP II).

Rijeka Gateway projekt

– Programi RGP I i II usmjereni su na unapređenje kompetitivnosti Rijeke kao lučkog grada, na modernizaciju strateški važnih lučkih postrojenja, na povećanje stupnja uključivosti privatnog sektora u lučke operacije, unapređenje financijskog poslovanja Lučke uprave Rijeka kako bi se postupno umanjile državne subvencije te poboljšao lučko-gradski okoliš uz bolju integraciju Rijeke u međunarodne prometne koridore, pojašnjavaju u Ministarstvu mora, prometa i infrastukture, naglašavajući kako ukupna vrijednost lučke komponente u RGP I i II iznosi 186,8 milijuna eura, od toga 144,3 milijuna eura zajma Svjetske banke (IBRD) i 42,5 milijuna eura domaćeg udjela, odnosno novca i državnog proračuna Republike Hrvatske.

Trenutno je u realizaciji Rijeka Gateway Project II, čija je ukupna vrijednost 112,5 milijuna eura, od čega je 84 milijuna eura zajma, a 28,5 milijuna eura osigurano je iz državnog proračuna. Taj projekt završava izgradnjom novog Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala (Zagreb DSCT).

Zagreb DSCT

Izgradnja novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu realizira se kroz dvije osnovne faze.

Prva uključuje izgradnju obale od 400 metara, odnosno obalnog zida sa zaobaljem, i njezin prvi dio završio je u svibnju 2019. godine. Vrijednost ove investicije je 109 milijuna eura, a financirala ju je Lučka uprava Rijeka kroz zajam Svjetske banke. Prva faza izgradnje uključuje i izgradnju terminalske infrastrukture i suprastrukture te instalacije terminalske opreme koja će se financirati putem investicijskog ulaganja koncesionara, a vrijednost je procijenjena na 60 milijuna eura. U ovoj fazi planirana je i izgradnja intermodalnog terminala što bi se trebao financirati putem Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a vrijednost je investicije 31,6 milijuna eura.

U drugoj fazi, koju bi također trebali financirati koncesionari, planirana je izgradnja produžetka od 280 metara obalnog zida sa zaobaljem (odnosno 680 metara obalnog zida) i opremanje toga prostora svom potrebnom opremom. Vrijednost ove investicije se procjenjuje na 80 milijuna eura, a rok za realizaciju toga projekta je najkasnije 2034. godine.

Završetkom svih ovih investicija, Zagreb Deep Sea kontejnerski terminal imat će kapacitet za prekrcaj kontejnera od približno milijun TEU-a godišnje i bit će osposobljen za prihvat posljednje generacije kontejnerskih brodova.

Kako ističu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, zbog svojih kapaciteta i strateške prometne pozicije Zagreb DSCT i uz njega povezani projekti prava su investicijska prilika u ovom dijelu Europe. Ovo je, naime, jedini novi kontejnerski terminal koji se gradi i čija je izgradnja pri kraju u Sjevernom Jadranu te, zajedno s povezanim projektima, omogućuje razvoj riječke luke u snažno intermodalno središte u ovom dijelu Jadrana.

– Od koncesionara se očekuje da u riječkoj luci implementira učinkovito i međunarodno prihvaćenu najbolju poslovnu praksu te da u nju privuče dodatni pomorski promet, naglašavaju u Ministarstvu, pojašnjavajući da je riječ o jedinom deep sea kontejnerskom terminalu koji ima maritimne/shipping kapacitete i pruža najkraći ulaz u centar Europe bez konkurencije. Osim toga, jedino Zagreb DSCT je i jedini kontejnerski terminal u Sjevernom Jadranu koji će moći prihvatiti i servisirati najnovije Ultra Large Container Vessele (ULVC) kapaciteta većeg od 14.000 TEU-a.



Koncesija na 50 godina

Koncesija se izdaje na rok od 50 godina, nakon što je u proljeće ove godine proveden postupak odabira koncesionara. Postupak se provodio javnim prikupljanjem ponuda u otvorenom postupku i završen je 10. svibnja 2021. godine javnim otvaranjem ponuda, kada je utvrđeno da je pristigla jedna ponuda koju je dostavio Konzorcij APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o. i koja sadrži sve potrebne elemente sukladno javno objavljenoj dokumentaciji za nadmetanje te zadovoljava maksimalne uvjete iz natječaja. U pristigloj ponudi ponuditelj se obvezuje na izgradnju potrebne infrastrukture i potpuno opremanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala u Fazi 1. i Fazi 2. te jamči kontejnerski promet od milijun TEU-a u prve dvije godine rada terminala. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi više od dvadeset milijardi kuna, a utvrđeni iznos fiksne koncesijske naknade iznosi dva milijuna eura godišnje.

Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka 24. lipnja 2021. godine donijelo je Odluku o davanju koncesije konzorciju APM TERMINALS B.V. i ENNA Logic d.o.o., pri čemu su ove dvije tvrtke morale osnovati društvo posebne namjene s kojim će danas biti potpisan ugovor o koncesiji.
Izgradnju i stavljanje u funkciju novog kontejnerskog terminala prate i brojni vezani projekti.

Cesta D-403

Jedan od njih je izgradnja državne ceste D-403, vrijedne pola milijarde kuna, koja povezuje riječku luku, odnosno Zagreb Deep Sea Terminal, sa zaobilaznicom na čvoru Škurinje. Riječ je o strateški važnoj prometnici, ne samo za projekt terminala, čiji je cesta neizostavni dio, budući da terminal ne može početi s radom prije nego što cesta bude završena, već i za spajanje zapadnog dijela centra Rijeke sa zaobilaznicom i mrežom autocesta. Duljina ceste D-403 od riječke luke (Zagreb DSCT) do čvora Škurinje na riječkoj zaobilaznici iznosi približno tri kilometra, s odvojkom za povezivanje na mrežu gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju ceste D-403 od čvora Škurinje do luke Rijeka potpisan je još 2018. godine, a bespovratna sredstva osigurana su u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, operativnog programa Konkurentnost i kohezija do 2020. godine. Ukupna bespovratna sredstava iznose 520.010.000 kuna. Financiranje projekta se provodi u omjeru 85 posto sufinanciranja iz EFRR-a i 15 posto iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Na trasi ceste nalazi se niz složenih i zahtjevnih objekata, od kojih je najveći izazov za graditelje bušenje tunela Podmurvice, kako zbog duljine i nagiba, tako i zbog činjenice da se tunel kopa tik ispod gusto naseljenog gradskog područja. Do sad je iskopano više od pola tunela, a prema planu napreduju i radovi na ostatku trase, gdje se grade i dva velika vijadukta kojima će se cesta povezati s kontejnerskim terminalom jednim krakom, a drugim s mrežom gradskih prometnica u Zvonimirovoj ulici. Radovi bi trebali završiti u srpnju 2023. godine.

Cesta D-403, prema planovima Ministarstva, Grada Rijeke i Lučke uprave, dobit će nastavak kroz današnje lučko područje, kojim će biti povezana s Trgom Žabica, odnosno Rivom, čime bi centar Rijeke dobio prsten prometnica kojim će i na istočnoj i na zapadnoj strani imati izravan pristup zaobilaznici i mreži autocesta.

Željeznički terminal

Uz sam kontejnerski terminal gradi se i Intermodalni željeznički terminal Zagreb DSCT. U sklopu tog projekta bit će rekonstruiran i dograđen teretni dio željezničkog kolodvora Rijeka i izgrađen intermodalni terminal za željeznički prijevoz na novom kontejnerskom terminalu. Velik dio radova na ovom projektu koji obuhvaćaju ne samo rekonstrukciju, izmještanje pojedinih kolosijeka i izgradnju novih, već i izgradnju cjelokupne prateće infrastrukture, priveden je kraju, a u HŽ Infrastrukturi očekuju izdavanje uporabne dozvole do kraja ove godine. Projekt se sufinancira iz EU fonda Instrument za povezivanje Europe (CEF).

Logistički centar u Matuljima

Značajnu ulogu u logističkom povezivanju terminala sa zaleđem imat će i Intermodalni logistički centar u Matuljima, u poslovnoj zoni Milklavija. Zbog izvrsnog geostrateškog položaja na glavnim željezničkim i cestovnim prometnim pravcima on može preuzeti ulogu Off-Dock terminala za Zagreb DSCT. Lokacija i prostor u blizini slovenske granice, autoputa Rupa-Rijeka-Zagreb i željezničke pruge povezanih u riječkom prometnom čvoru na Mediteranskom koridoru TEN-T mreže Europske unije, omogućuju i razvoj intermodalnog centra za razvoj logistike te uslužnih i proizvodnih djelatnosti. Logistički centar planira se razviti na površini od 160 hektara s mogućnošću daljnjeg širenja, od čega bi prema planovima 30 hektara zauzimao Off-Dock terminal.

Nakon što je dobila suglasnost Svjetske banke, Lučka uprava Rijeka je izradila Studije predizvodljivosti s idejnim rješenjem za Off Dock intermodalni terminal (Matulji ODF). Prema toj Studiji vrijednost ulaganja u Matulji ODF može doseći vrijednost od 100 milijuna eura, a uskoro bi trebala krenuti inicijativa da bude proglašen projektom od strateškog interesa za Hrvatsku.

*********
Kontinuirani rast kontejnerskog prometa

U posljednjih pet godina, od 2015. do 2020. godine, kontejnerski promet u riječkoj luci bilježi kontinuirani rast od oko 10 posto godišnje u prosjeku.
Promet kontejnera u 2015. godini iznosio je 200.102 TEU jedinica, a u 2020. godini 344.091 TEU jedinica. Udio kontejera u ukupnom prometu suhih tereta sada iznosi 61 posto, dok je 2015. godine iznosio 47 posto. Očekivani promet kontejnera riječke luke u 2021. godini iznosi 360.000 TEU jedinica.
Novi Zagreb DSCT komercijalne aktivnosti trebao bi započeti s prvim danom 2024. godine i projekcije ukupnog kontejnerskog prometa u riječkoj luci na oba terminala (AGCT i Zagreb DSCT) za 2024. godinu iznose 900.000 TEU jedinica, dok bi se 2025. godine trebao doseći promet od milijun TEU jedinica.

Marina u Porto Barošu

Još jedan značajan projekt, iako direktno nije vezan uz kontejnerski terminal, promijenit će vizuru ne samo luke, nego i grada Rijeke. Riječ je o gradnji nautičke marine na prostoru Porto Baroša, za što je izdana koncesija na 30 godina, nakon javnog natječaja na koji je ponudu poslao konzorcij sastavljen od ACI-ja, najvećeg lanca marina na Jadranu i njemačkog Lurssena, poznatog graditelja jahti i brodova specijalne namjene, koji su osnovali zajedničku tvrtku ACI Gitone.
Planirano je ulaganje od 363 milijuna kuna. Marina će se graditi na površini pomorskog dobra od 105.897 četvornih metara s kapacitetom do 500 vezova. Izgradnja Marine Porto Baroš u Rijeci jedna je od najvećih investicija u nautički turizam koja će Hrvatsku još više pozicionirati na svjetskoj karti top nautičkih destinacija. Uz marinu s velikim brojem vezova i svim uvjetima za prihvat megajahti, dolazi i čitav niz pratećih usluga, sa značajnim brojem novih radnih mjesta.
Koncesionar će, po izgradnji marine u Porto Barošu, prema propozicijama natječaja, moći zatražiti i koncesiju za marinu na prostoru čitave putničke luke, od Rive Boduli, do Bunkera, za što su iz ACI-ja i Lurssena već pokazali otvoreni interes.

CEF projekti Lučke uprave Rijeka

Lučka uprava Rijeka ima ukupno 7 projekata za koje je odobreno sufinanciranje iz instrumenata za povezivanje Europe (CEF). Njihova ukupno procijenjena vrijednost iznosi 132.865.303 eura i svi su u realizaciji. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta u riječkoj luci, rekonstrukciju obale za generalne terete u Bazenu Raša, implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Comumunity System, produbljenje južnog veza na postojećem kontejnerskom terminalu Jadranska vrata (Brajdica) – Faza 1. Tih sedam projekata trebalo bi biti realizirano do 2022. godine.
Prijavljen je i osmi projekt – izrada tehničke dokumentacije za proširenje Praške obale u Bazenu Rijeka. Ovaj projekt vrijedan je 3.589.900 eura i odobren je za sufinaciranje iz CEF programa u srpnju 2021. godine. Projekt podrazumijeva pripremu tehničke dokumentacije za izgradnju platforme površine približno 50.000 četvornih metara kojom će se spojiti Bratislavska obala s Visinovim gatom čime se osigurava novo privezište za brodove i nove skladišne površine potrebne terminalu za generalne terete nakon što je dio Bazena Rijeka prenamijenjen za potrebe novog kontejnerskog terminala.
Novi most i terminal na Krku

Razvoj novih lučkih kapaciteta na otoku Krku dugoročni je projekt i vezan je uz izgradnju nizinske pruge. Tim projektom povećali bi se kapaciteti riječke luke za novih 1,5 milijuna TEU jedinica pa bi, uz postojeći kontejnerski terminal na Brajdici i Zagreb Deep Sea, riječka luka raspolagala ukupnim kapacitetom od 3 milijuna TEU jedinica.

*****
Source: novi list