Autor Tema: Vojna vozila (HR - HV)  (Posjeta: 227 vremena)

Offline thomcro

  • Veteran foruma
  • *****
  • Postova: 8684
Vojna vozila (HR - HV)
« u: 05.11.2024. - 12:29 »
Dobar i zaniljiv članak u Juternjem o tenkovima Leopard 2A8 koje kupuje Hrvatska ...


Ovo su sve prednosti i mane Leoparda 2A8, novog hrvatskog tenka: ‘Bolje opcije danas nije bilo, ali ipak ima dva problema‘

Ukupna cijena za hrvatske Leoparde bila bi oko 1,25 milijarde eura



Pedeset njemačkih Leoparda 2A8 bit će novi tenkovi Hrvatske vojske, objavljeno je u ponedjeljak, 28. listopada. Tog dana su u Berlinu ministar obrane Republike Hrvatske Ivan Anušić i njegov njemački kolega Boris Pistorius potpisali pismo namjere kojim su iskazali spremnost dviju država da se iz hrvatskih zaliha Ukrajini u prvoj isporuci isporuči 30 tenkova M-84 i 30 borbenih vozila pješaštva M-80, uključujući pričuvne dijelove i streljivo, te da se novac koji će RH dobiti od SR Njemačke za te tenkove i borbena vozila iskoriste za nabavu novih njemačkih Leoparda 2A8. Za taj iznos umanjila bi se ukupna cijena novih Leoparda 2A8, naveo je MORH.

Vrijednost cijelog posla i dalje ne znamo. Uzmemo li u obzir da će Njemačka za svojih 105 2A8-ica platiti 2,93 milijarde eura, a Češka će 77 komada izdvojiti 2,29 milijarde eura, dođe se do iznosa koji varira između 28 i 30 milijuna eura po tenku. Ako odbijemo iznos koji ćemo dobiti za M84 i M80, mogli bismo doći do često spominjane cijene od 25 milijuna eura po komadu, što znači da bi ukupna cijena za hrvatske Leoparde bila oko 1,25 milijarde eura, dakle viša od iznosa koji plaćamo za polovnih 12 Rafalea. Radi se o vrlo gruboj procjeni detalje ne znamo, ali čini se da je riječ o iznosu koji se kreće oko ili iznad milijarde eura.

Što HV dobiva za taj novac? Kakav je to tenk Leopard 2, kako je tekao njegov razvoj, koje ga sve države koriste, kako se pokazao u borbenim operacijama, u kojim sve varijantama je proizveden i koje su posebnosti inačice 2A8? O svemu tome u novoj epizodi podcasta Prva linija razgovarali smo s našim stručnim sugovornikom, Matijom Blaće s YouTube kanala Codex Militaria. Blaće detaljno objašnjava sve prednosti i mane ovog tenka, a daje i inicijalnu ocjenu hrvatske nabavke ovog tenka.

Leopard 2 počeo se proizvoditi 1979. godine, a inicijalnih A0 varijanti se do 1982. proizvelo se "tek" 380 komada.

- Proizvođač Krauss-Maffei nije imao dovoljno kapaciteta za proizvodnju tenka, te su koristili niz podizvođača, u Njemačkoj i drugim zemljama. Sve to zove se "Leopard klub" zbog čega kupci tog tenka imaju ogromnu bazu podrške, kako Nijemci često vole isticati, kaže Blaće.

Ukupno je, u svim varijantama, proizvedeno više od 3600 tenkova Leopard 2, a tenk je izvezen u više od 20 država. No, zbog toga što sve te zemlje nisu imale tolike potrebe za ‘oklopom‘, njegova proizvodnja nikad nije dosegla brojke američkog Abramsa (više od 10.000 komada) ili čak Leoparda 1 koji je u jeku Hladnog rata proizveden u 6565 primjeraka. Kako je Leopard 2 u proizvodnji već 45 godina, od tada do danas iz pogona je izašlo niz varijanti ovog tenka, od inicijalne A0 pa do zadnje A7, a uskoro i A8.

- Od A1 do A3 nije bilo bitnih razlika, a prva veća promjena dolazi 1985. s varijantom A4 koja se i danas koristi u Ukrajini. Ta je verzija uvela digitalno balističko računalo što je tad bila mala revolucija. Ojačana je i kupola, a riječ je o verziji koja je proizvedena u najviše primjeraka. Devedesetih godina dolazi verzija A5 koja je imala dodatni čelični oklop na kupoli, unutarnji sloj zaštite protiv gelera te termalnu optiku za zapovjednika što je dodalo tenku opciju lovac - ubojica. Nova velika prekretnica dolazi 2007. s varijantom A6 koja je iza A4 drugi najčešći model Leoparda 2. Tu je glavna promjena bila promjena topa - i dalje je to bio Rheinmetall Rh-120, ali ovaj put s 55 kalibara, a ne 44 kao ranije. To znači da je cijev 120 cm duža nego ranije, čime se razvija veći pritisak te postiže dodatna brzina granate i njen veći učinkoviti domet. Potom, 2014.. dolazi verzija A7 koja donosi pregrađeni top, ima i programirano streljivo te veću komoru za izgaranje zbog čega može primiti streljivo s većim barutnim punjenjem. Ima i ojačani trup, a ima i moderni digitalni sustav upravljanja bojištem, objašnjava naš sugovornik i dodaje da verzija 2A8, koju kupuje Hrvatska, dolazi na scenu 2023. godine.



Težak tenk i tajni oklop
Prema brošuri proizvođača taj je tenk težak od 61 do 65 tona, dug je oko 10 metara zajedno s cijevi, širok 3,75 metara i visok 2,8 metara. Ima V12 turbo dizelski motor od 1500 konjskih snaga koji daje maksimalnu brzinu od 70 km/h prema naprijed i čak 30 km/h u vožnji unatrag, čime se, ističe Blaće, Nijemci naročito ponose.

- Imaju i odličan sustav stabilizatora za koji proizvođač drži da je najbolji na svijet, kaže Blaće.

Oklop je kompozitni, težak i - tajan:

- Znamo samo da sadrži čelik, volfram, plastiku i keramiku, ali ne znamo u kojem omjeru. Proizvođač tvrdi da je to najbolje zaštićeni tekst, u što nisam baš siguran, ali svakako je među bolje zaštićenima. Od drugih sustava zaštite, svakako treba istaknuti izraelski Trophy, koji je u upotrebi od 2010. godine. Riječ je o aktivnoj zaštiti, dakle sustavu koji presreće projektile tako da u njih ispaljuje roj kuglica kojima ih uništava prije nego dolaze u kontakt s tenkom. No, to je problem i za vlastitu pješadiju koja bi se mogla naći u blizini u tom trenutku, objašnjava Blaće i dodaje da to sustavi ipak nisu dovoljni da štite od kinetičkih penetratora. Također, ne pomažu ni protiv prijetnji iz zraka, ponajprije bespilotnih letjelica.



Jedan od problema Leoparda 2, barem u prošlim varijantama, je i 27 granata koje su smještene lijevo od vozača, uz stijenku tenka. To znači, kaže Blaće, da bočni proboj trupa može izazvati i eksploziju tih granata.

- Nijemci su radili da minimiziraju taj učinak, što postižu novim sastavom punjenja granata. Da, na starijim A4 varijantama imali su problem, ali već u Ukrajini to nismo vidjeli - požari bi se em brzo ugasili, em streljivo ne bi eksplodiralo, kaže Blaće.

Od streljiva se koriste klasični penetratori, tu je i visokoeksplozivna granata, ali i programabilna koja se može programirati da detonira na određenoj udaljenosti ili dubini proboja. Što se senzora tiče, tu je najmodernija termalna optika treće generacije i sustav upravljanja bojištem koji sve umrežava - Nijemci tvrde da je najbolji na svijetu, ističe naš sugovornik.

Iskustva s bojišta
Kad je u pitanju borbeno iskustvo ovog tenka, obično se tu spominju rat u Afganistanu, rat u Siriji i rat u Ukrajini.

- U Afganistanu se pokazao kao korektan, ali nije bio ni testiran protiv jačih sredstava. U Siriji su već imali gubitke, ponajviše jer su ih Turci ostavljali na otvorenom području gdje su bili laka meta modernim ruskim raketama koje je Islamska država tada imala. Ukratko, turska taktika korištenja tenka bila je katastrofalna, kaže Blaće.



Rat u Ukrajini je pak posebna priča. Kijevu su dosad obećani i donirani Leopardi 2 u raznim varijantama. Prema Oryxu dosad je obećano 73 Leoparda 2A4, dostavljeno je njih 40, a obećan i dostavljen 21 tenk 2A6, kao i 10 švedskih Strv 122 (koji su zapravo A5 verzija Leoparda 2). Dosad je u Ukrajini uništeno 11 2A4, 6 su oštećena pa napuštena, a 4 oštećena. Što se 2A6 tiče, 7 je uništenih, 4 oštećena, 2 oštećena i napuštena. Jedan od tih je, prema satelitskim snimkama, završio u pogonu Uralvagonzavoda. Ukratko – nemali gubici, oko 50 posto, i to samo prema vizualnim dokazima.

- Ni jedan tenk nije dobro prošao u Ukrajini. Ipak, Ukrajinci vole ovaj tenk, komotan je i posada preživljava pogotke. No, ima tri glavna problema. Prvi je održavanje pa čak i maleni kvar često znači da se mora izvlačiti izvan Ukrajine na popravak. Drugi problem je opet način korištenja. Na primjer, Ukrajinci ga ne koriste parovima kao što se to radi na Zapadu. A treći problem je taj da nemaju dovoljno eksplozivnog streljiva, koje je važno kad se djeluje protiv mekih meta, kaže Blaće.



Hrvatska nabavka
Konačno, na kraju emisije osvrnuli smo se i na hrvatsku nabavku 50 2A8 tenkova.

- Naše stare tenkove, M84, više nije imalo smisla nadograđivati - platforma je zastarjela, a i sami tenkovi imaju oko 40 godina. Što znači da nešto moramo kupiti. Od dostupnih tenkova na tržištu tu su američki Abrams, južnokorejski K2 i Leopard. Britanski Challenger i francuski Leclerc nisu, budući da nisu u serijskoj proizvodnji. Mislim da je od trenutno dostupnih opcija Leopard 2 ipak najbolja, kaže Blaće pa nastavlja.

- Ulaženjem u zamjeničku nabavu s Njemačkom cijena će biti manja. Zašto ne korejski K2, kao što je to napravila Poljska? Pitanje je hoće li servis za taj tenk biti dostupan za tri godine, dok će za njemački tenk biti. A bit će i puteva nadogradnje, podrška proizvođača, rezervnih dijelova, dio smo tog ekonomskog sustava, možda možemo postati i kooperanti... nabraja naš sugovornik i opet dodaje da je "kupnja Leoparda 2 trenutno najbolja opcija za Hrvatsku".

- Dva su glavna problema tu, uz to da cijena nije jedan od njih - ona je takva kakva jest, otprilike kao i Abrams, dok je K2 nešto jeftiniji, ali se proizvodi na drugom kraju svijeta. Prvi je taj da je Leopard 2 vrhunac tehnologije koja je sad na zalazu, dok novi prototipovi bez iznimke imaju automatske punjače, besposadne kupole i mogućnost lansiranja dronova i obrane od dronova. Drugi problem je baš i ta zaštita od dronova koju će trebati nadograditi kad tad. A8 te najnovije tehnologije nema, kaže Blaće i dodaje da je Rheinmetallov tenk, Panther KF-51, i dalje prototip.

- Mi smo išli na najmanje rizičnu opciju u našoj nabavi. Dakle, sigurna opcija, tenk u proizvodnji i koji se može nadograditi, zaključuje Blaće i smatra kako bismo u budućnosti mogli potencijalno kupiti još 2A8, tako da ih ukupno bude 70. No, dodaje, to je samo pretpostavka.

********
fotografije prototipa Panthera KF-51




============================
Source: jutarnji.hr, jutubet i net

Offline thomcro

  • Veteran foruma
  • *****
  • Postova: 8684
Vojna vozila (HR - HV)
« Odgovori #1 u: 05.11.2024. - 12:44 »
... moj skromni sud, nevezano za Milanovićevo laprdanje, ovo je dobra stvar i dobro je da se krenulo u nabavku ovakvog stroja. Jedino mi nije jasna situacija oko jedne stvari, priča ide u smjeru da se naši stari M84 tenkovi prodaju u Ukrainu i za dobivenu lovu se umanji cijena nabavke novih tenkova ... ni mi jasno kad naši tenkovi odu u Ukrainu što onda, ostajemo li u periodu od odlaska tih tenkova do dolaska novih Leparda bez takvog naoružanja? Ili će se ići paralelno kako novi tenkovi budu dolazili tako će stari odlaziti u Ukrainu? Druga stvar, ta nabavka od strane Njemačke još nije ni krenula i koliko treba da se napravi neka određena količina vozila,recimo da u prvoj tranši u Hrvatsku dođe 10-15 vozila, koliko vremena treba za to? 6 mjeseci, godina, dvije, više ...? Što ako se u međuvremenu u Ukraini promjeni situacija i više im nebudu trebali naši stari tenkovi?

Mislim, ima jako puno nepoznanica i neodgovorenih pitanja jer ... puj puj puj daleko bilo ... da nebi kome na pamet došla kakva nebulozna ideja slična onoj iz '90-te i da se nađemo u nebranom grojzju na izvol'te

Offline thomcro

  • Veteran foruma
  • *****
  • Postova: 8684
Vojna vozila (HR - HV)
« Odgovori #2 u: 12.11.2025. - 16:59 »
... izgleda da će uskoro još jedna veća nabavka, ovaj put PZO sustav kratkog do srednjeg dometa ...

ŠTO JE VL MICA?

Ovaj raketni sustav štitio je nebo tijekom Olimpijskih igara. Njegovu nabavu razmatra i Hrvatska

VL MICA sastoji se od radara, stanice za nadzor i kontrolu te vertikalnog lansera koji je integriran na vozilo



Kada je 10. ožujka 2022., točno sat vremena prije ponoći, u Zagrebu pao sovjetski dron Tu-141, mnogi su u Hrvatskoj shvatili koliko je naše nebo ranjivo na upade nepoznatih letjelica. Iako je famozni Striž pozamašnih dimenzija (dug 14,3 metra i težak 6,2 tone), te su njegov let pratile Zračne snage Rumunjske, potom i Zračne snage Mađarske, a na kraju i radar Hrvatske vojske, letjelica se ipak srušila u neposrednoj blizini Studentskog doma "Stjepan Radić". Srećom, nitko nije bio ozlijeđen.

Ovaj je incident zorno demonstrirao da Hrvatska hitno treba širi spektar sposobnosti kojima može brzo i efikasno detektirati, pratiti i po potrebi oboriti ovakve letjelice - ili druge prijetnje. Bilo da je riječ o dronovima, avionima ili projektilima, bilo da lete danju ili noću. Mnogi će primijetiti kako se u ovom slučaju radilo o izoliranom incidentu, toliko neuobičajenom da je nakratko privukao i pažnju medija s globalnim dosegom. No, pad Striža dogodio se početkom rata u Ukrajini, a koji tri i pol godine kasnije i dalje traje. U tom su razdoblju članice EU i NATO-a na istočnom i sjevernom krilu Europe zabilježile niz upada dronova (što zalutalih, što namjernih), pa čak i projektila u njihov zračni prostor. Na primjer, fraza "Poljaci su digli borbene avione" gotovo pa je postala uobičajena zbog količine zračnih prijetnji s kojima se ta zemlja suočava. Također, od 2025. godine pojavila se i dodatna prijetnja - nepoznati dronovi koji kruže oko velikih zračnih luka.

Rafalei su bili početak
U tom kontekstu rastuće nesigurnosti Hrvatska ipak nije samo sjedila i promatrala. Nakon dugo godina konačno je riješen akutni problem Hrvatskog ratnog zrakoplovstva - nabava borbenih aviona kojima su zamijenjeni stari MiG-ovi 21. Hrvatska je od Francuske kupila 12 polovnih Rafalea F-3R, višenamjenskih borbenih aviona 4.5+ generacije, opremljenih naprednim napadno-navigacijskim sustavima, novim radarom, uz visoku integraciju senzora i sustava samozaštite, a koji pritom mogu koristiti široki spektar naoružanja zrak-zrak i zrak-zemlja. Svi su avioni već stigli u Hrvatsku, a kada postignu punu operativnu sposobnost, bit će to vrlo sposobni zaštitnici našeg neba.

I dok su Rafalei riješili pitanje nadzvučne komponente Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, drugi krak zaštite hrvatskog neba čini nabava sustava protuzračne obrane kojima se djeluje s površine. Uz starije sustave kojima je već ranije raspolagala (samohodni topovi 20/3 mm BOV-3, sustavi Strijela-10CRO, Igla i Strela-2), Hrvatska je u međuvremenu kupila i moderne PZO sustave vrlo kratkog dometa Mistral-3, koje proizvodi europski konzorcij MBDA (konkretno njegova najveća podružnica, MBDA France). Riječ je o sustavima koji lansiraju projektil Mistral, imaju opciju "ispali i zaboravi", velike manevarske sposobnosti (do 30 g, a mogu presretati ciljeve koji manevriraju do 9 g), otpornost na IR protumjere i potpuno pasivno navođenje, o čemu je lani pisao Domagoj Vlahović za Hrvatski vojnik. Minimalni domet presretanja je 500 metara, a maksimalni 8000 metara, do visine od 6000 metara. Sustav je u operativnu upotrebu uveden u travnju 2024. Ukupna vrijednost posla, zajedno s raketama i PDV-om iznosi 71,9 milijuna eura.

Sustavi srednjeg i dugog dometa
Kao što je vidljivo iz podataka koji se tiču dometa, Mistral-3 je sustav vrlo kratkog do kratkog dometa, i samim tim ipak tek prvi od nivoa protuzračnog štita koji bi Hrvatska željela imati. Zato se praktički uz nabavu Mistrala krenulo raspravljati i o sustavu nešto dužeg dometa koji bi mogao pokriti veći prostor.

- Hrvatska ima dobar nadzor neba putem radara AN/FPS-117, ali osim Rafalea ne posjeduje sustave srednjeg niti dugog dometa. Korištenje lovačkih zrakoplova kao primarnog sredstva obrane neučinkovito je, budući da oni tada ne mogu koristiti svoj strateški ofenzivni potencijal. Mistral-3 ograničen je čak i protiv dronova tipa Bayraktar ili većih, koji mogu letjeti iznad njegova područja djelovanja. Stoga je jasno da nam je potreban sustav koji može braniti šire i više područje. Inicijalni troškovi takvih sustava visoki su, ali su operacije bitno jeftinije te je lakše osigurati operativnu dostupnost. Prije razgovora o sustavima velikog dometa s mogućnošću protubalističke obrane, logičan je korak nabava sustava srednjeg dometa koji bi mogli štititi ciljeve poput gradova, zračnih luka i sličnih objekata od meta kao što su dronovi, krstareći projektili i zrakoplovi - objašnjava nam Matija Blaće, analitičar s YouTube kanala Codex Militaria.

Primjera radi, Francuska je jednu bateriju sustava iskoristila za zaštitu Marseillea tijekom održavanja Olimpijskih igara 2024. godine (koje su se, osim Pariza, održavale i u drugim francuskim gradovima).

VL MICA
Krajem 2022. Krešimir Žabec je u Jutarnjem listu pisao kako se razmatra kupovina sustava kratkog do srednjeg dometa, VL MICA. I ovdje je riječ o sustavu koji proizvodi konzorcij MBDA, a koji ga na svojim stranicama opisuje sljedećim riječima:
- Ovaj sustav može detektirati, identificirati i djelovati po širokom spektru prijetnji, od dronova, taktičkih i krstarećih projektila do zrakoplova. Kada su u pitanju bespilotne letjelice, njegove mete mogu biti borbeni dronovi, taktički dronovi, kao i onih većih dimenzija koji se koriste za izviđanje i nadzor - navodi proizvođač.

VL MICA sastoji se od radara, stanice za nadzor i kontrolu (TOC - centar za taktičke operacije) te vertikalnog lansera koji je integriran na vozilo. Svaki lanser ima četiri MICA projektila. Sustav se može koristiti za presretanje meta u bilo kojim vremenskim uvjetima, djeluje u svim smjerovima, a radijus djelovanja iznosi mu maksimalno 20 km po dužini i 9 kilometara u visinu. Projektili su dostupni u dvije varijante, s aktivnim radarskim navođenjem (EM) i infracrvenim navođenjem (IR), a VL MICA može koristi oba. U operativnu uporabu uskoro bi trebao ući i projektil VL MICA NG, kojim će domet sustava biti povećan na 40 kilometara.

- Ovaj je sustav sličan NASAMS-u i IRIS-T u koncepciji, jer koristi rakete zrak-zrak u integriranom protuzračnom sustavu, zajedno s radarom i kontrolnom stanicom. MICA je raketa kratkog do srednjeg dometa, dometom negdje između poznatih Sidewindera i AMRAAM-a. Relativno je mala, dužine malo preko 3 m i težine 112 kg. U kopneno-lansiranoj varijanti, međutim, ima bitno manji domet nego kad se lansira iz zraka, što je slučaj kod svih sličnih raketa (20 naprema 80 km) - objašnjava Matija Blaće.

Tko ih je sve kupio
I dok su rakete MICA u zrak-zrak varijanti nabavile sve zemlje koje su kupile i borbene avione Rafale (njih 7, uz to da će ih vjerojatno nabaviti i Srbija i Indonezija kojima će avioni tek stići), sustav VL MICA u kopnenoj varijanti kupilo je pet država, uz to da je ukupno devet zemalja naručilo i projektile u varijanti lansiranoj s brodova. Kao potencijalna prednost nabave za Hrvatsku ističe se baš podatak da je raketa već u upotrebi u varijanti koja se ispaljuje s Rafalea.

- Korištenje istih raketa kao na zrakoplovima Rafale prednost je u logističkom smislu, jer omogućava kupovinu veće serije istih raketa koje bi trebale biti jeftinije te omogućava njihovo korištenje na optimalnim platformama prema potrebi - kaže Blaće, ali dodaje da je potencijalni nedostatak ovog sustava njegov domet, koji još uvijek ne omogućava potpunu zaštitu od visokoletećih zrakoplova i projektila, a također je potencijalno ranjiv i na oružje produženog dometa, poput klizećih bombi.

Stoga Blaće smatra da Hrvatska treba što prije uložiti i u rakete MICA NG, nove varijante s dvostrukim pulsnim motorom koji povećava domet na 40 kilometara.

- Iako i dalje ranjiv na dalekometne napade, taj sustav osigurava potpunu pokrivenost po visini djelovanja - zaključuje naš sugovornik.

Source

*****
Zanimljive konfiguracije ...

TOC - lanser - radar


lanser - radar - TOC - lanser